|
Tel: +385 21 638 483
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
SplitSplitSplitski dio Dalmacije dijelio je povijesnu sudbinu ostalih dijelova Dalmacije, ali je zbog središnjeg položaja i zaštićenosti prostranim zaleđem bio nešto manje izložen pustošenjima od susjednih krajeva. Zbog toga tu živi toliko mnogo ljudi i osobito se dobro očuvao iskonski mediteranski duh. To naročito vrijedi za grad Split, nakon Zagreba najveći grad Hrvatske i njezino glavno kulturno središte. U blizini Splita su i druga velika obalna naselja srednje Dalmacije, Trogir i Omiš, dok se dalje na jugu pruža slikovita Makarska rivijera. Ispred Splita poredani su jedan do drugoga gotovo svi veliki dalmatinski otoci – Brač, Šolta, Čiovo, Hvar, Vis, a prema Splitu je usmjeren i najveći dio unutrašnjosti Dalmacije sa Sinjem, Imotskim, Vrlikom, Vrgorcem. Iako su svi ovi prostori bogati kulturnom baštinom od prapovijesti do novijeg doba, ono što središnji dio Dalmacije čini posebnim iznimno je dobro očuvana antička baština. Tu se nalaze dva najvažnija antička naselja Dalmacije – starogrčka Issa i rimska Salona te najveći antički biser Hrvatske – samo SREDIŠTE SPLITA I NJEGOVA DIOKLECIJANOVA PALAČA. Poznata splitska pjesma koja kaže da je rimski car Dioklecijan izgradio svoju palaču na „najlipšem dilu svita, ma baš usrid Splita” i nije daleko od istine. Ovaj je rimski car potkraj 3. stoljeća za svoju palaču odabrao zaštićenu i mirnu uvalu podno šumovitog brda Marjan ispred koje se pružaju otoci jedan ljepši od drugog i uz koju i danas teku ljekovite vode. Palača je pravilne, gotovo kvadratne osnove sa stranicama dugim oko 200 metara i u vrijeme Dioklecijana ograđena visokim zidinama. Koliko je taj položaj bio vrijedan, govori podatak da je njezin prostor od tada do danas gotovo stalno naseljen i u njemu je još uvijek središte života najvećeg dalmatinskoga grada. Današnja katedrala svetog Dujma, zaštitnika Splita, iz 7. stoljeća nalazi se u mauzoleju cara Dioklecijana, koji je zbog te funkcije opremljen vrijednim sakralnim inventarom u unutrašnjosti. Pred njenim ulazom u 12. stoljeću izgrađen je velebni romanički zvonik. Njezina raskošna unutrašnjost i danas je mjesto okupljanja vjernika, kao i brojnih turista. Ispred katedrale je Peristil, nekad prostor izražavanja obožavanja Dioklecijana, a danas okupljanja vjernika i turista. U Dioklecijanovoj se palači danas odigravaju kazališne priredbe, okupljaju dalmatinske pjevačke klape, tu teče svakodnevni život Splita. U neposrednoj se blizini nalaze i spomenici slavnim Hrvatima kao što su zaštitnik hrvatskoga jezika, biskup Grgur Ninski i „otac hrvatske književnosti” Marko Marulić. Iz nje se može izaći kroz četiri vrata – Željezna, Zlatna, Srebrena koja vode prema splitskoj Pjaci te kroz Mjedena vrata koja kroz podrume palače vode na splitsku rivu. Tu je, uz obale mora, najomiljenije šetalište i okupljalište Splićana i njihovih gostiju. Mnogo vrijednih spomenika kulture nalazi se i izvan zidina Dioklecijanove palače. Među njima posebno mjesto imaju Prokurative, neorenesansni trg uz zapadni rub palače. Tu se svake godine održava festival dalmatinske šansone koji veliča ljubav Splićana prema lijepoj pjesmi. Ima u Splitu i drugih lijepih palača i crkava, pa i na brdu Marjanu, zelenim plućima grada. Split je poznat i kao GRAD MUZEJA. Među njima posebno mjesto ima Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, koji sadrže najvrjednije ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata, osobito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća. U Splitu se nalazi i najvažnija od ukupno tri galerije posvećene najvećem hrvatskom kiparu Ivanu Meštroviću. Ima u Splitu i mnogo likovnih galerija, a mnogo vrijednih slika čuva i Muzej grada Splita. O važnosti Splita kao najvećeg hrvatskog priobalnoga grada i treće najveće putničke luke na Sredozemlju govori bogatstvo Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Muzej ima niz maketa brodova što su plovili različitim morima od ranoga srednjeg vijeka i vremena velikih jedrenjaka do suvremenog razdoblja. Posebno je bogat dio muzeja koji se bavi vojnom mornaricom 19. i 20. stoljeća, a ispred muzeja je i prostran dvorišni prostor gdje se može vidjeti originalno brodovlje. Split je postao glavni grad Dalmacije tek nakon Prvoga svjetskog rata, kada je dotadašnji glavni grad Zadar potpao pod privremenu talijansku upravu. Središte Dalmacije u antičko doba bila je Salona čiji se ostaci nalaze u neposrednoj blizini grada Splita, odnosno u današnjem Solinu. ANTIČKA SALONA bila je metropola velike rimske provincije Dalmacije, koja je tada obuhvaćala prostor na istočnoj obali Jadrana veći od cijele današnje Hrvatske. Galerija slika
|
