|
Tel: +385 21 638 483
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
VukovarVukovar, grad, pristanište na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 km istočno od Vinkovaca, 36 km jugoistočno od Osijeka; nadmorska visina 108 m; 44 639 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilna i prehrambena industrija. Na magistralnoj je prometnici (M7) Osijek-Vukovar-Ilok i željezničkoj prometnici Vinkovci-Vukovar.Najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu, poznat po veličanstvenoj bici u Domovinskom ratu i strašnim razaranjima. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško stradalih građevina, ističu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII. st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan, župna crkva sv. Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol, bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada. Vučedol je i poznato izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na Orlovu otoku. Atraktivno ušće rijeke Vuke u Dunav, šetališta uz Dunav i uređene plaže osiguravaju sportsko-rekreacijske aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu godine kada je moguće kupanje. Na Dunavu i Vuki popularan je ribolov (som, smuđ, šaran, štuka, kečiga). Povijest Naselje postoji već u X. st.; uza nj se veže velika slavenska nekropola na lokalitetu Lijeva bara. U srednjem vijeku je središte istoimene županije (prvi spomen 1220. in Comitatu de Wolcou); zabilježen je kao villa Walkov, Vlcou i sl. (XIII. st.), poslije oppidum, od 1323. Wolcowar. Kraljev posjed, u djelomičnoj je vlasti Gorjanskih, Koroga, Morovičkih, Iločkih i dr. Razvija se kao trojno naselje; utvrda s »gradom« najstariji je dio, smješten na desnoj obali Vuke povrh ušća u Dunav (danas područje samostana i gimnazije); podgrađe (od 1231. »slobodni kraljevski grad«) nalazilo se u prodolini uzduž kraljevske ceste i luke (Radićeva ulica i priobalje Vuke); na lijevoj obali (danas Novi Vukovar) razvija se posebno trgovište Varoš (1286. i dalje). Za turske vladavine (1526.-1687.) gradić s dvjestotinjak kuća slijedi srednjovjekovnu matricu (nedavno otkopani temelji Sulejmanova mosta preko Vuke iz 1526.). U vrijeme barokne obnove u vlasti Komore, potom donacijski feud (Kuffsteina od 1728., Eltzovih od 1736.) i središte srijemske županije (od 1745.). Od početka XVIII. st. Vukovar se razvija kao dvojni grad: Stari Vukovar, građanski dio na desnoj obali Vuke, organične je nepravilne strukture razvijene na brežuljkastu zemljištu; Novi Vukovar na niskoj lijevoj obali, planirano je naselje linearno-cestovnoga tipa (građen za njemačke naseljenike od 1722.), u kojemu je sjedište vojske, županijske uprave i vlastelinstva. Galerija slika
|
