Tel: +385 21 638 483
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
Fax: +385 21 638 483
Mob: +385 91 2324322
E-mail: info@cromaris.com
NovigradNovigrad se razvio na otočiću koji je u 18.st. spojen kopnom. I danas čuva srednjovjekovnu urbanu strukturu. Na širem području današnjeg Novigrada spominje se rimski grad Emona, Emonia, Kasnije Neapolis, pa Civitas Nova. Ime Novigrada prvi se put u pisanim dokumentima spominje 599.Novigrad je u razdoblju od 520. do 1831. godine bio sjedište istoimene biskupije. Prolazeći kroz razdoblja bizantinske, franačke, njemačke, mletačke, napoleonske, austrougarske i talijanske uprave, svako je ostavio traga na licu drevnog grada, to je bogata novigradska kulturno-povijesna baština. Unutar grada nekoliko je gotičkih kuća, gradska loža i stambene palače. Troimena župna crkva Sv. Marije, Sv. Maksimilijana i Sv. Pelagija, unatoč tome što je barokizirana (1745.-1775.), sačuvala je romaničke , pa i fragmente starokršćanske bazilike. Ispod svetišta romanička je kripta, rijetka sakralna zbirka, i jedina takva u Istri. U crkvi Blažene Djevice Marije od Karmela (1450.) molili su, radili i propovijedali dominikanci, pa augistinci i franjevci trećoreci - glagoljaši. Crkva Sv. Agate na groblju iz 10. ili 11. stoljeća, troapsidalna je romanička sakralna građevina, a crkva Sv. Antona, izgrađena u vrijeme gotike, obnovljena je u 17. st. Gradske zidine su iz 13. st. ojačane okruglim renesansnim kulama. Pokraj nekadašnjih glavnih gradskih vratiju nalazi se četvrtasta kula iz ranijeg razdoblja. Gradska loža, jedina u Istri pored mora, najvjerovatnije je podignuta u 16. st. Sjeverno od grada, na poluotoku Karpinjan, ostaci su velike stancije s kasnobaroknom palačom obitelji Rigo. U tom predjelu antički je lokalitet Dajla - naselje, uvala i lučica. Na antičkim temeljima podignuta je ovdje u 5. st. starokršćanska bazilika, a kasnije benediktinski samostan. U 19. st. samostan je uklopljen u klasicistički kompleks s dvorcem, crkvom i gospodarskom zgradom. Dajla je jedna od rijetkih istarskih stancija uz samo more. Zaštitnik grada Novigrada je Sv. Pelegije, koji se slavi 28. kolovoza. Stari Rimljani nazvali su Istru kraljevskom smočnicom, a sladokusci vele da Istra do dana današnjeg nije izgubila ništa od tog bogatstva. Istarska kuhinja temelji se na zdravim plodovima mora i plodovima zemlje, spravljenim na maslinovu ulju, začinjeni mediteranskim mirodijama, s malo sastojaka, a s mnogo mašte - uglavnom je riječ o brašnu, malo soli i koja kap vode. Kušati valja istarski pršut, ovčji sir, istarsku maneštru, fuže sa domaćom kokošom ili njoke sa srnećim umakom, kiseli kupus, kobasice u vinu ili pasutice s bakalarom i slanim srdelama, fritaju sa šparogama ili gljivama, lazanje s tartufima, kozlića pod čripnjom, radić s kuhanim jajima ili fažolom. Na početku i na kraju jela prijati će čašica istarske rakije sa rudom. Riblja jela ? Riba se služi pirjana, kuhana, pečena i pržena, a može se jesti triput na dan, nikada spravljena na isti način. Može to biti brodet, salata od rakova, buzara, koktel od škampi, rižoto od plodova mora, pečena škarpina, orada na gradelama, sirova riba, rezanci s jastogom, škampi na žaru... Ukoliko u Istru dolazite automobilom iz zapadnog smjera, iz Slovenije, prijeći ćete preko jednog od tri cestovna granična prijelaza: Plovanija-Sečovlje, Kaštel-Dragonja ili Požane-Sočerga. Za vaše ugodno putovanje dalje kroz Istru na raspolaganju vam je istarska poluautocesta poznata pod imenom Istarski ipsilon koja vodi prema središnjoj Istri i najjužnijim dijelovima poluotoka udaljenim svega oko stotinjak kilometara. Ulaskom na Ipsilon iz istočnog smjera hrvatskim autocestama iz Zagreba ili Splita prema Rijeci i prolaskom kroz tunel Učku brzo stižete do svojeg krajnjeg odredišta. |
